SRETENJE: Verski i nacionalni praznik Srba

0 838

Srbi u petak proslavljaju Dan državnosti u znak sećanja na 15. februar 1804. godine kada je u Orašcu podignut Prvi srpski ustanak koji je označio početak Srpske revolucije i stvaranja moderne srpske države. Na isti dan 1835. godine je u Kragujevcu proglašen prvi Ustav savremene srpske države koji je bio jedan od najdemokratskijih ustava tog vremena. Sretenje na ovaj način spaja dve veoma značajna pola razvoja kod Srba, jedna je borbena i žrtvovanje za oslobođenje, a druga je demokratska i težnja za izgradnjom institucija i pravnom zaštitom najvažnijih čovekovih sloboda.

Izvor: Turistički informativni centar Bajina Bašta
Izvor: Turistički informativni centar Bajina Bašta

Dan državnosti Srbije praznuje se dva dana 15. i 16. februara. U srpskom narodu se verovalo da na Sretenje počinje prelazak iz zime u proleće. Po crkvenoj doktrini, na Sretenje je Bogorodica, četrdesetog dana od rođenja Isusa Hrista, otišla u hram da prinese žrtvu i tamo srela starca Simeona koji je u malom Isusu prepoznao Spasitelja. Taj susret malog Isusa i pravednog starca je hrišćanski praznik – Sretenje Gospodnje. Praznik Sretenje proslavlja se od 541. godine.

Sretenje Gospodnje
Sretenje Gospodnje

Sretenje je verski i državni praznik kojim se obeležavaju dva  istorijska datuma veoma bitna za kulturno-istorijski i nacionalni identitet Srba.

Tog dana 1804. godine, srpski ustanici, predvođeni budućim voždom Đorđem Petrovićem – Karađorđem, na zboru u Orašcu odlučili su da podignu Prvi srpski ustanak. Ustanički skup, održan u Orašcu, predstavlja početak obnove srpske državnosti posle viševekovne otomanske vlasti. Mada je počeo kao lokalna pobuna protiv dahija, ustanak je prerastao u višegodišnji rat koji će istoričari nazvati „srpskom revolucijom“.

Slika Karađorđa Petrovića rad Paje Jovanovića
Slika Karađorđa Petrovića rad Paje Jovanovića

U narednih nekoliko godina ustanička vojska, pod vođstvom Karađorđa, u velikim bitkama kod Ivankovca, Deligrada, Mišara, u Beogradu i drugim mestima, porazila je otomanske snage i oslobodila gotovo celu teritoriju centralne Srbije. Time su Srbi otpočeli oslobodilačku borbu protiv i proces stvaranja svoje novovekovne države.

Takođe, 15. februara 1835. godine u Kragujevcu donet je Sretenjski ustav, prvi ustav novovekovne Srbije, jedan od najdemokratskijih i jedan od prvih ustava u Evropi. Ovaj dokument neće dugo opstati zbog međunarodnog pritiska na mladu balkansku kneževinu, ali će imati ogroman značaj i ostati upamćen kao jedan od najliberalnijih ustava koje je Srbija imala. Tako moderan ustav napisao je lekar i diplomata Dimitrije Davidović, koga će istorija zapamtiti, pre svega, kao prvog srpskog novinara.

Prva strana Sretenjskog ustava iz 1835. godine
Prva strana Sretenjskog ustava iz 1835. godine

U Bajinoj Bašti Dan državnosti se obeležava tradicionalnim guslarskim koncertom od 18 časova u gradskom bioskopu i prigodnim programom i podelom poklona posetiocima u Turističkom informativnom centru. Planinarski klub „Tara“ organizuje planinarsku akciju „Sretenje na snegu“, a na Kaluđerskim Barama se organizuje prigodan muzički program. Turisti na planini Tari imaće priliku da na Sretenje već od 14 časova kod restorana „Kurta“ uživaju uz muzički program benda „Arhivska zabava“.

Drina Info

Ostavite odgovor

Vaša adresa E-pošte neće biti objavljena